Taj dan, 29. novembar, proglašen je Danom Republike,
koji je kasnije slavljen kao praznik gotovo šest decenija, sve do 2002. godine,
od kada se zvaničnio ne obilježava.
Drugo zasijedanje AVNOJ-a održano je 29. i 30.
novembra 1943. godine i na njemu je donijeta odluka da se Jugoslavija izgradi
na federativnom principu, pod vođstvom samo jedne stranke – Komunističke
partije Jugoslavije.
Na tom skupu je odlučeno da se budućoj Jugoslaviji
pripoje južnoslovenske teritorije koje su na kraju Prvog svjetskog rata ostale
u sastavu Italije (Istra, Zadar, Slovenačko primorje, Julijska krajina i
druge).
Odlučeno je i da se formira Nacionalni komitet
oslobođenja Jugoslavije NKOJ koji je imao izvjesna svojstva vlade, a oduzeta su
zakonska prava jugoslovenskoj vladi u izbjeglištvu, zabranjen je povratak u
zemlju kralju Petru II Karađorđeviću, do kraja rata.
AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i dodijelio
ga partizanskom vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu. Funkcija predsjednika
“prve vlade” nove Jugoslavije povjerena je Titu.
Na dvogodišnjicu zasijedanja u Jajcu, 29. novembra
1945, dotadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija preimenovana je u
Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, što znači da je monarhija i formalno
oborena, a 31. januara 1946. proglašen je prvi Ustav FNRJ.
Poslije završetka rata, od 1945. godine, 29.
novembar proslavljan je kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u
nekadašnjoj SFRJ.
Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima,
proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima
republika bivše države, počasne plotune, a 1964. godine ustanovljena je i
nagrada AVNOJ-a.
Posljednji put praznik je u Srbiji obilježen 2001.
godine, a Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije SRJ ukinula ga je 14.
novembra sljedeće godine.
Do 1997. godine, 29. novembar je slavljen kao dan
sjećanja na Drugo zasijedanje AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao
dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala
republika.
Zamjena značenja nastala je kao izraz kritike zbog
toga što je tadašnja Savezna Republika Jugoslavija nastavila da obilježava
praznik nepostojeće države – federacije šest republika – koja se raspala 1991.
godine.
U oktobru 2007. godine Skupština Srbije usvojila je
izmjene Zakona o državnim praznicima, čime je prestao da važi prethodni zakon
SRJ.
0 Коментари