Nepovoljne vremenske prilike u maju propraćene
obilnim padavinama i niskom temperaturom nikako nijesu doprinijele stabilnoj
poljoprivrednoj proizvodnji.
Najviše su pogođene voćne vrste kao što su maline,
trešnje i jagode, kojih prema sadašnjoj situaciji može biti manje nego
prethodne godine. Pomjereni su i rokovi sadnje i sjetve određenih vrsta povrća
koje će zbog toga prispjeti kasnije. Međutim, ukoliko proizvođači budu pravilno
i blagovremeno zaštitili svoje biljke, ova godina neće biti toliko loša za
prinos. To je za Pobjedu rekao samostalni savjetnik u Odjeljenju za
savjetodavne poslove u bioproizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog
turizma Nebojša Veličković.
On ističe da su vremenske prilike tokom marta i
aprila ukazivale da ova godina može da bude od posebnog značaja za
poljoprivredne proizvođače, međutim maj je donio probleme.
“Ovakve promjene i problemi u poljoprivredi, kada
dolazi do smanjenja prinosa, odražavaju se na ponudu i potražnju tih proizvoda,
pa samim tim i na cijenu. Ono što smo mi ispratili u prethodnom periodu je da
je bilo promjena u cijenama, ali nijesu značajnije odstupale u odnosu na
uobičajene. Oni proizvođači koji su na određen način sačuvali kvalitet
proizvoda, imali su nešto povoljniji plasman na tržištu”, kaže Veličković.
Ovakvi vremenski uslovi pogoduju i razvoju mnogih
bolesti, u prvom redu plemenjače, što takođe doprinosi visokoj cijeni povrća,
naročito krompira i paradajza, kod kojih je najviše zastupljena.
“Padavine su posebno napravile problem proizvođačima
jagode. Pošto je jagoda bila u fazi berbe, imali smo povećanu trulež plodova.
Proizvođači nijesu mogli svakodnevno da je beru, tako da se to jednim dijelom
odrazilo na smanjenje prinosa, a i na kvalitet plodova. Na sjeveru je jagoda
bila u fazi punog cvjetanja i zbog niskih noćnih temperatura došlo je do
izmrzavanja cvjetova", objašnjava on.
Prema riječima Veličkovića, slična sudbina je
zadesila i proizvođače trešnje. Zbog velikih kiša, došlo je do pucanja pokožice
trešnje koja je veoma osjetljiva na tu pojavu. Zbog toga, kako objašnjava,
nijesmo imali kvalitetnih domaćih zasada kada je to voće u pitanju.
"Neke vrste povrća imale su takođe posljedice
od ovakvih vremenskih uslova, naročito u centralnom dijelu države. Došlo je do
kašnjenja sjetve i sadnje nekih biljaka, na sjeveru je to prije svega krompir,
a u centralnom paprika. Lubenica je prošle godine na tržištu bila prisutna već
početkom jula, a ove godine će prispjeti kasnije. Međutim, ovo ne mora da ima
negativne posljedice i ne mora se odraziti na kvalitet i ponudu proizvoda
ukoliko se proizvođači na pravi način budu brinuli o biljkama. Pomjeranje
rokova berbe može biti pozitivno jer će ti proizvodi doći u vrijeme turističke
sezone, što će olakšati i poboljšati njihov plasman", naglašava
Veličković.
Pčelarstvo je, nažalost, zbog ovih vremenskih uslova
pretrpjelo najveće posljedice u odnosu na druge grane poljoprivrede.
“Iako vjerujem da će pčelari tokom juna i jula
uspjeti da prikupe nešto meda, mislim da će ova godina po prinosu biti slabija
od prošle. Imali smo povoljan period tokom proljeća za razvoj pčelinjih
zajednica.Bitno je da od sad temperature budu prosječne za ovaj period godine.
Pčele su tokom proljeća imale dovoljno polena, nektara i kada je trebalo
dodavati nastavke za prikupljanje meda, pčelari su se suočili sa ozbiljnim
problemima. Počele su obilne padavine, pčela nije mogla da izlazi iz košnice.
Posebno su bile ugrožene pčelinje zajednice koje su bile na minimumu hrane, pa
im je bila neophodna dohrana tokom cijelog maja. Pčelinje zajednice su opstale,
ali izgubljena je paša i dosta toga u unošenju nektara i stvaranju meda.
Naročito su bili ugroženi pčelinjaci u ogranskoj proizvodnji gdje pčelar ne
može da ih hrani invertnim sirupom, šećerom i pogačicama, već samo medom iz
sopstvenog pčelinjaka", objašnjava samostalni savjetnik u Odjeljenju za
savjetodavne poslove u bioproizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog
turizma Nebojša Veličković.
0 Коментари